Manjak vode ne očituje se uvijek samo suhim ustima. Može utjecati na raspoloženje, koncentraciju, razinu energije, probavu, kožu i rad mišića. Neki od simptoma toliko su uobičajeni da ih često pripisujemo stresu, umoru ili nedostatku sna, iako bi ponekad mogla pomoći već obična čaša vode.

POGLEDAJTE VIDEO:

Mozak je izrazito osjetljiv na promjene u ravnoteži tekućine u organizmu. Čak i blag nedostatak vode može izazvati glavobolju, umor, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom.

Istraživanje Sveučilišta u Connecticutu pokazalo je da čak i blaga dehidracija može utjecati na raspoloženje, neovisno o tome odmara li osoba ili se bavi tjelesnom aktivnošću. Sudionici su prijavljivali veću napetost, iscrpljenost i slabiju koncentraciju.

Zbog toga osjećaj nervoze, mentalne usporenosti ili iznenadnog pada energije ne mora uvijek biti posljedica napornog dana. Ponekad je riječ o znaku da tijelu jednostavno nedostaje tekućine.

Dehidracija može utjecati i na vrijeme reakcije. Jedno istraživanje provedeno na Sveučilištu Loughborough pokazalo je da su dehidrirani vozači tijekom simulirane vožnje činili više pogrešaka, ponajprije zbog smanjene koncentracije i sporijih reakcija.

Jedan od najlakših načina da procijenite unosite li dovoljno tekućine jest pogledati boju urina. Vrlo svijetla, blijedožuta boja uglavnom upućuje na dobru hidraciju.

Ako urin postane tamnožut, boje meda ili jantara, to može značiti da je organizmu potrebno više vode. Kada tijelu nedostaje tekućine, bubrezi nastoje sačuvati što više vode, zbog čega urin postaje koncentriraniji i tamniji.

Znak upozorenja može biti i rjeđe mokrenje nego inače. Ipak, boju urina mogu promijeniti i određena hrana, lijekovi te dodaci prehrani, pa je važno obratiti pozornost i na ostale simptome.

Neugodan zadah obično povezujemo s hranom ili nedovoljnom oralnom higijenom, no uzrok može biti i manjak tekućine. Kada je organizam dehidriran, proizvodi se manje sline.

Slina pomaže ispirati ostatke hrane i ograničava razmnožavanje bakterija u ustima. Kada je nema dovoljno, usta postaju suha, a bakterije se lakše nakupljaju, što može dovesti do neugodnog zadaha.

Upravo zbog smanjene proizvodnje sline tijekom spavanja zadah je često izraženiji i ujutro. Ako se suhoća usta i loš zadah pojavljuju tijekom cijelog dana, možda biste trebali povećati unos vode.

Tijelo ponekad teško razlikuje glad od žeđi, pa se manjak tekućine može očitovati kao iznenadna potreba za hranom. Osobito se može javiti želja za slatkišima i namirnicama koje brzo podižu razinu energije.

Kada nema dovoljno vode, jetra teže oslobađa glikogen, odnosno pohranjene zalihe energije. Organizam tada može poslati signal da mu treba hrana, iako mu zapravo nedostaje tekućine.

Zato stručnjaci savjetuju da, kada vas iznenada uhvati glad ubrzo nakon obroka, najprije popijete čašu vode i pričekate nekoliko minuta.

Koža također može otkriti da tijelo ne dobiva dovoljno vode. Suhoća, zatezanje, perutanje i gubitak elastičnosti mogu biti povezani s dehidracijom, osobito ako se pojavljuju zajedno s drugim simptomima.

Poznat je i jednostavan test elastičnosti kože. Kožu na nadlanici lagano uštipnite i pustite. Ako se brzo vrati u prvobitni položaj, elastičnost je očuvana. Ako ostane podignuta ili joj treba dulje da se izravna, to može upućivati na manjak tekućine.

Ipak, na elastičnost kože utječu i dob, izloženost suncu te opće stanje kože, pa ovaj test nije dovoljan za pouzdanu procjenu hidracije.

Tijekom znojenja tijelo ne gubi samo vodu nego i elektrolite poput natrija i kalija. Njihov poremećaj može pridonijeti bolnim grčevima, osobito tijekom intenzivne aktivnosti ili boravka na velikoj vrućini.

Ako se grčevi pojave nakon vježbanja, dugog hodanja ili rada na suncu, važno je nadoknaditi tekućinu, ali i elektrolite. To ne mora uvijek značiti posezanje za sportskim napicima – kod blažeg napora često mogu pomoći voda i uravnotežen obrok.

U slučaju učestalih, jakih ili dugotrajnih grčeva potrebno je potražiti savjet liječnika jer uzrok ne mora uvijek biti dehidracija.

Jedan od najčešće zanemarenih znakova manjka vode jest osjećaj iscrpljenosti. Kada tijelo nema dovoljno tekućine, smanjuje se volumen krvi, a srce mora ulagati veći napor kako bi kisik i hranjive tvari dopremilo do organa i mišića.

Zbog toga se mogu pojaviti slabost, pospanost, vrtoglavica i osjećaj da vam nedostaje energije čak i nakon dovoljno sna.

Najbolji način prevencije jest ravnomjerno piti vodu tijekom cijelog dana, a ne čekati da se pojavi jaka žeđ. Potrebe za tekućinom razlikuju se od osobe do osobe i ovise o temperaturi, tjelesnoj aktivnosti, prehrani i zdravstvenom stanju.

Posebnu pozornost treba obratiti tijekom ljetnih vrućina, bolesti praćenih temperaturom, povraćanjem ili proljevom te nakon pojačanog fizičkog napora. Jaka vrtoglavica, zbunjenost, ubrzan rad srca, izostanak mokrenja i izrazita slabost mogu biti znakovi ozbiljnije dehidracije i zahtijevaju liječničku pomoć.