Napuhnuta, probušena, zahrđala ili jako udubljena konzerva može upućivati na oštećenje zaštitnog spoja i moguću kontaminaciju hrane. Stručnjaci zato savjetuju da se sumnjive konzerve ne otvaraju, ne kušaju i ne koriste za pripremu obroka.

POGLEDAJ VIDEO: Vladimir Tintor izrađuje umjetnine od limenki sardina

Ako su poklopac ili dno konzerve izbočeni prema van, takav proizvod ne biste trebali koristiti. Napuhavanje može nastati zbog stvaranja plinova unutar ambalaže, što može biti povezano s razmnožavanjem mikroorganizama ili kvarenjem hrane.

Američka služba za sigurnost hrane USDA upozorava da se hrana ne smije koristiti iz ambalaže koja curi, koja je napuhnuta ili jako udubljena. Isto vrijedi za napuknute staklenke te poklopce koji su labavi ili ispupčeni.

Čak i kada hrana nakon otvaranja izgleda ili miriše normalno, to nije jamstvo da je sigurna. Neke opasne tvari ne moraju promijeniti okus, izgled ni miris proizvoda.

Mala i plitka udubina na sredini konzerve najčešće je samo estetsko oštećenje. Međutim, duboka udubljenja, osobito ona na rubovima, šavovima i spojevima, mogu narušiti hermetičko zatvaranje ambalaže.

Šavovi su posebno osjetljivi jer upravo oni sprječavaju ulazak zraka, vlage i bakterija. Ako je konzerva jako udubljena na gornjem ili donjem rubu, sigurnije ju je baciti ili vratiti u trgovinu.

Duboko udubljenje može stvoriti sitnu pukotinu kroz koju mikroorganizmi mogu ući u konzervu, čak i kada oštećenje golim okom nije lako vidljivo. Stručni vodiči za procjenu oštećenih konzervi posebno izdvajaju ambalažu koja curi, ima rupice ili je napuhnuta kao nesigurnu za uporabu.

Površinska hrđa koju je moguće lako obrisati prstom ili papirnatim ručnikom obično ne znači da je sadržaj automatski pokvaren. Međutim, jaka i duboka korozija može istanjiti metal te stvoriti male rupice kroz koje zrak i bakterije mogu dospjeti do hrane.

Ako je konzerva izrazito zahrđala, ako se metal ljušti ili ako se na ambalaži vide sitne rupice, proizvod treba baciti. Također, ako nakon otvaranja primijetite hrđu s unutarnje strane konzerve, hranu nemojte jesti.

Konzerve je zato najbolje držati na hladnom, suhom i tamnom mjestu, dalje od izvora topline, pare i vlage. Prostor ispod sudopera ili uz štednjak nije idealan jer vlaga i promjene temperature mogu ubrzati propadanje ambalaže.

Svako curenje znači da ambalaža više nije potpuno zatvorena. Čak i vrlo mala količina tekućine oko spoja, poklopca ili dna konzerve razlog je za oprez.

Proizvod također ne treba koristiti ako je ambalaža ljepljiva, iako ne možete odmah pronaći mjesto iz kojeg je sadržaj iscurio. Curenje može omogućiti ulazak mikroorganizama, dok istodobno hrana iz konzerve može kontaminirati ostale namirnice i površine u smočnici.

Sumnjivu konzervu najbolje je staviti u dodatnu vrećicu, dobro je zatvoriti i baciti tako da njezin sadržaj ne dođe u dodir s ljudima, životinjama ili drugim namirnicama.

Ako prilikom otvaranja iz konzerve naglo izađu tekućina ili pjena, sadržaj nemojte kušati. Isto vrijedi ako primijetite neuobičajenu boju, plijesan, zamućenu tekućinu ili jak i neugodan miris.

Blago šištanje pri otvaranju nekih vakuumiranih proizvoda ne mora nužno značiti kvarenje, ali snažno prskanje, pjenjenje ili izlazak sadržaja pod pritiskom ozbiljan je znak upozorenja.

Nemojte se naginjati izravno iznad sumnjive konzerve niti je mirisati izbliza. Površine koje su došle u dodir s njezinim sadržajem treba temeljito očistiti.

Jedan od razloga zbog kojih se oštećena konzervirana hrana smatra potencijalno opasnom jest botulizam, rijetko, ali vrlo ozbiljno trovanje uzrokovano toksinom bakterije 'Clostridium botulinum'.

Ta bakterija može stvarati toksin u okruženju s vrlo malo kisika, kakvo postoji u nepravilno proizvedenoj ili oštećenoj hermetički zatvorenoj ambalaži. Rizik je osobito povezan s nepravilno pripremljenom domaćom zimnicom i konzerviranom hranom s niskom kiselošću, poput mesa, ribe, mahunarki i određenog povrća.

Važno je znati da se botulinum toksin ne mora prepoznati po mirisu, okusu ili izgledu hrane. Zato nikada ne biste trebali kušati sumnjiv sadržaj kako biste provjerili je li još dobar.

Datum „najbolje upotrijebiti do“ uglavnom se odnosi na razdoblje tijekom kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu, okus, teksturu i hranjivu vrijednost. Neoštećena i pravilno skladištena konzervirana hrana ponekad može ostati upotrebljiva i nakon tog datuma.

Međutim, ako je ambalaža napuhnuta, oštećena, probušena, jako zahrđala ili curi, činjenica da rok još nije istekao ne znači da je hrana sigurna.

S druge strane, nije svaka mala udubina automatski razlog za bacanje. Plitko oštećenje na sredini konzerve, daleko od rubova i šavova, najčešće ne narušava sigurnost proizvoda, pod uvjetom da nema curenja, hrđe ni napuhavanja.

Prije nego što proizvod stavite u košaricu, dobro pregledajte gornji i donji rub, bočne strane i spojeve. Nemojte kupovati konzerve koje su:

Ako konzervu slučajno ispustite kod kuće i nastane duboko udubljenje, osobito uz spoj ili rub, sigurnije je ne koristiti je. Kada niste sigurni je li oštećenje bezazleno, vrijedi jednostavno pravilo: bolje je baciti jednu konzervu nego riskirati ozbiljno trovanje hranom.

Konzerve čuvajte na suhom, hladnom i prozračnom mjestu, idealno na stabilnoj sobnoj temperaturi. Izbjegavajte prostore izložene suncu, visokoj temperaturi, smrzavanju ili velikoj vlazi.

Starije proizvode stavite prema prednjem dijelu police kako biste ih prvo iskoristili, a nove iza njih. Povremeno pregledajte zalihe i uklonite sve konzerve na kojima su se pojavili znakovi korozije, curenja ili deformacije.

Nakon otvaranja ostatke hrane premjestite u čistu posudu s poklopcem i stavite u hladnjak. Ne ostavljajte otvorenu konzervu dugo na sobnoj temperaturi.