Просмотр новости
Найдите то, что Вас интересует
Спутники
РН
SpaceX
Роскосмос
NASA
СпутникиРНSpaceXРоскосмосNASAVLADA Srbije osigurala je sredstva za Hram Svetog Save, odobrila prijenos posmrtnih ostataka Blagoja Jovovića, atentatora na Pavelića, te dodijelila nacionalno sportsko priznanje Marku Simonoviću.
VLADA Srbije usvojila je zaključak kojim se daje suglasnost da se posmrtni ostaci Blagoja Jovovića prenesu iz Argentine u Beograd. Jovović je bio pripadnik četničkog pokreta iz Crne Gore, a pred kraj svog života tvrdio je da je upravo on izveo atentat na ustaškog poglavnika Antu Pavelića.
Vlada Srbije navela je danas da se prijenosom Jovovićevih posmrtnih ostataka želi "odati počast čovjeku koji je izvršio atentat na Antu Pavelića".
Pavelić je 10. travnja 1957. ranjen u Argentini, gdje je nakon Drugog svjetskog rata živio u emigraciji. Preživio je napad, ali je dvije godine poslije umro u Španjolskoj.
Jovović je nakon Drugog svjetskog rata pobjegao iz Jugoslavije pred novom vlašću i nastanio se u Argentini, gdje je i umro 1999. godine.
Identitet napadača desetljećima nije bio službeno razjašnjen. Jovović je tek krajem 1990-ih, prema vlastitom svjedočenju, preuzeo odgovornost za napad.
Zbog toga ga se u Srbiji i dijelu srpske javnosti doživljava kao čovjeka koji je kaznio Pavelića za zločine NDH nad Srbima, Židovima, Romima i antifašistima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U takvom se narativu Jovović često prikazuje kao nacionalni heroj i osvetnik srpskih žrtava. Kritičari, međutim, upozoravaju da njegova uloga u atentatu nije čvrsto dokazana te da je riječ o pripadniku četničkog pokreta, čije se slavljenje uklapa u širi trend rehabilitacije četništva i političke upotrebe povijesti.
S njima se slaže i crnogorski povjesničar Goran Adžić koji je ranije upozorio da ne postoji dokaz da je Jovović izveo atentat na Pavelića. Prema Adžiću, Jovović se krajem 1990-ih sam pojavio u javnosti i ispričao da je on pucao na Pavelića, ali za to nije ponudio nijedan dokaz.
Adžić je podsjetio i na riječi srpskog povjesničara Bojana Dimitrijevića s Instituta za suvremenu povijest Srbije, prema kojima srpska historiografija do Jovovićeve priče nije znala tko je pucao na Pavelića u Argentini. Adžić tvrdi da Jovovićevo ime prije toga nije bilo poznato ni u dokumentima bivše SFRJ, ni u ustaškim emigrantskim krugovima, ni među relevantnim povjesničarima.
Jovović je priču o atentatu ispričao 1998. godine, a umro je godinu kasnije. Do tada je, prema Adžiću, bio gotovo nepoznat i unutar četničkog pokreta i u emigraciji.
Unatoč tome, režim Aleksandra Vučića Jovovića je posljednjih godina promovirao kao nacionalnog heroja. U Zemunu je nekadašnja Zagorska ulica preimenovana u Ulicu Blagoja Jovovića, što Adžić opisuje kao primjer političke upotrebe povijesti i stvaranja poželjne verzije prošlosti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.